Za koga je psihološka priprema sportaša?
Za sve koji žele biti bolji!
Ponekad se iz ponašanja sportaša u nekim situacijama (pogledaj sljedeće pitanje) može zaključiti da bi sportaš bio bolji ako bi se radio na svojoj psihološkoj pripremi.
No ponekad ne mora postojati nikakav vidljiv, vanjski, prepoznatljiv razlog za psihološkom pripremom. Mnogi vrhunski sportaši žele biti još bolji nego što jesu i žele kontrolirajući područje psihološke pripreme omogućiti sebi napredovanje.
Dakle, ne mora postojati neki problem da bi sportaš radio na svojoj psihološkoj pripremi. Dovoljno je da želi biti bolji, da želi biti spremniji na sve situacije u sportu i životu, da želi naučiti kako biti još bolji, kako se održati među najboljima, kako biti još sretniji i zadovoljniji u svom sportu – ali i u životu!
Psiholog u sportu ne rješava problem. On omogućava sportašu da bude bolji!
Koje su to tipične situacije u kojima netko može prepoznati potrebu za psihološkom pripremom?
1) bolja izvedba na treningu nego na natjecanjima
2) oscilacije u kvaliteti izvedbe i na treningu i na natjecanju
3) padovi koncentracije i pažnje tijekom igre
4) nekontrolirane emocionalne reakcije
5) neadekvatna komunikacija sa samim sobom, suigračima ili trenerom
6) ravnodušnost ili pretjerano 'izgaranje' na natjecanju
Navedene su samo neke od situacija u kojima se može prepoznati prostor u kojem psihološka priprema može značajno doprinijeti povećanju kvalitete sportske izvedbe.