Standardi rada
HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA
Na temelju članka 28. Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“ broj 47/03.) i članka 8. i 17. Statuta Hrvatske psihološke komore Upravni odbor je na svojoj 21. sjednici od 03. listopada 2013. godine donio ove
STANDARDE
RADA PSIHOLOGA
U PODRUČJU PSIHOLOGIJE SPORTA
I. UVOD
Psihologija sporta je primijenjena znanstvena disciplina u okviru psihologije koja koristi i primjenjuje psihološke principe u području tjelovježbe i sporta. Obuhvaća znanstveno proučavanje psiholoških faktora koji su povezani sa sportskom izvedbom i djelovanjem u okviru sporta, vježbanja te ostalih područja tjelesne aktivnosti. Predmet proučavanja same psihologijske znanosti jesu psihički procesi i ponašanje s ciljem njihova razumijevanja, predikcije i kontrole mogućih učinaka. Korištenjem znanstvene metodologije, te kroz savjetodavnu praksu sportski psiholozi implementiraju spoznaje psihologijske znanosti u specifičan kontekst sporta, njegujući interdisciplinarni pristup.
Članak 1.
Standardi rada psihologa u području psihologije sporta usvojeni su s ciljem:
- definiranja uloge psihologa koji obavljaju psihološku djelatnost u području psihologije sporta;
- standardiziranja i ujednačavanja kvalitete rada psihologa koji obavljaju psihološku djelatnost u području psihologije sporta;
- poboljšanja kvalitete rada psihologa koji obavljaju psihološku djelatnost u području psihologije sporta;
- razvoja općih kompetencija nužnih za visoku razinu stručne odgovornosti psihologa koji obavljaju psihološku djelatnost u području psihologije sporta,
- specifikacije postupaka u procesu psihološke pripreme sportaša;
- osiguravanja optimalnih uvjeta rada psihologa koji obavljaju psihološku djelatnost u području psihologije sporta.
II. OPIS POSLOVA I ODREĐENJE PODRUČJA RADA PSIHOLOGA KOJI OBAVLJAJU PSIHOLOŠKU DJELATNOST U PODRUČJU PSIHOLOGIJE SPORTA
Članak 2.
Psiholog u podučju psihologije sporta savjetuje, educira i iskustveno uvježbava u području motivacije, pažnje, emocionalne kontrole, prednatjecateljskih stanja, agresivnosti, komunikacije, međuljudskih odnosa i svih drugih psiholoških osobina i stanja koja utječu na unapređivanje individualne i timske sportske izvedbe, te poboljšanja i održavanja psihosocijalne dobrobiti svih sudionika u sportu.
Posao psihologa koji obavlja psihološku djelatnost u području psihologije sportauključuje:
- informiranjeo ulozi psiholoških faktora u vježbanju i sportu, te upoznavanje šire sportske javnosti o značenju i ulozi sportske psihologije,
- podučavanje specifičnih vještina važnih u kontekstu sporta (mentalni trening),
- savjetovanjepojedinaca i grupa u sportu,
- educiranje i predavanjaunutar sportske organizacije ili grupe, uzimajući u obzir
- kompetentnost populacije kojima su edukacije i predavanja namijenjena (sportskim djelatnicima, trenerima, sportašima, roditeljima sportaša i drugim stručnjacima),
- istraživanjai znanstveni rad,
- psihološku pripremu sportaša.
Članak 3.
Psihološka priprema sportaša predstavlja niz znanstveno utemeljenih psiholoških postupaka kojima se djeluje na razvoj vještina, sposobnosti i osobina sportaša u smjeru povećanja stabilnosti i kvalitete sportske izvedbe, te poboljšanja psihosocijalne dobrobiti.
Podciljevi psihološke pripreme sportaša na individualnoj i grupnoj razini uključuju:
- povećanje sportskog samopouzdanja i samopoštovanja,
- povećanje sposobnosti pažnje u sportskom kontekstu,
- povećanje sposobnosti kontrole pobuđenosti tijekom sportskog izvođenja i tjelovježbe,
- povećanje otpornosti na frustraciju u sportskom kontekstu,
- razvijanje vještina komuniciranja u odnosu trener-sportaš-roditelj,
- optimiziranje osobne motivacije u sportu,
- učenje vještina suočavanja sa stresom u sportu,
- učenje vještina kontrole emocija u sportu,
- poučavanje tehnika rješavanja problema u sportskom kontekstu,
- razvoj grupne dinamike sportskog kolektiva,
- usvajanje rutina u sportskom kontekstu,
- razvijanje vještina planiranja i ostvarivanja ciljeva u sportu,
- razvijanje vještina donošenja odluka u sportskom kontekstu,
- uspješan oporavak od sportskih ozljeda ili bolesti,
- kvalitetna tranzicija tijekom sportske karijere.
Oblici rada
Oblici rada unutar psihološke pripreme sportaša uključuju procese rada koji su definirani poslovima psihologa koji obavljaju psihološku djelatnost u području psihologije sportanavedenih u Članku 2., ovih Standarda.
Izrada, provedba i evaluacija programa psihološke pripreme može se provoditi individualno i grupno različitim tehnikama poznatim u psihologiji.
Mentalni trening uključuje:
- tehnike disanja,
- progresivnu mišićnu relaksaciju,
- meditaciju,
- predočavanje,
- autogeni trening,
- vježbe pažnje,
- biofeedback ,
- neurofeedback i druge tehnike.
Psihodijagnostički postupci specifični su za pojedini sport i mogu biti početno polazište procesa psihološke pripreme. Služe za odabir načina u daljnjem radu u okviru programa cjelokupne psihološke pripreme, te ne mogu biti sami sebi svrha.
Opažanje treninga i natjecanjaovisi o specifičnostima sporta. Uključuje period prije, za vrijeme i nakon treninga i natjecanja.
Upoznavanje sa značajkama pojedinog sportau smislu oblika treninga, periodizacije, natjecateljskog sustava, pravila, psihofizičkih zahtjeva sporta itd.
Suradnjus trenerom i drugim stručnjacima u sportskom timu (a u slučaju maloljetnih sportaša i s roditeljima), psiholog dogovara sa sportašem. Također se savjetuje s drugim stručnjacima (trenerima, liječnicima, fizioterapeutima, nutricionistima, kondicijskim trenerima itd.) i otvoren je za njihove prijedloge.
III. UVJETI RADA PSIHOLOGA UNUTAR PSIHOLOŠKE PRIPREME SPORTAŠA
Članak 4.
S obzirom na specifičnosti rada psihologa u području psihologije sporta, specifičnosti i različitosti sportova te uvjeta u kojima se pojedini odvijaju (otvorena/zatvorena igrališta, dvorane, bazeni, skijališta, otvoreno more itd.), psiholozi u području psihologije sporta su dužni usuglasiti uvjete rada koji jamče psihološku sigurnost i mogućnost razvoja osjećaja povjerenja u odnosu sportaš-psiholog u području psihologije sporta, kao i uvjete za učenje.
Opći uvjeti suodređeni Zakonom o psihološkoj djelatnost (NN 47/03.) i Kodeksom etike psihološke djelatnosti (NN13/05.).
IV. NORMATIVI RADA PSIHOLOGA U PODRUČJU PSIHOLOGIJE SPORTA
Članak 5.
Normativi radapsihologa u području psihologije sporta ovise o specifičnostima sporta, individualnim i grupnim programima psihološke pripreme. Preporuča se da pri izradi programa psihološke pripreme psiholog vodi računa o vremenskim odrednicama neophodnim za kvalitetno provođenje programa, te u skladu sa standardima psihološke djelatnosti.
V. OSTALE ODREDBE
Članak 6.
- psiholog koji obavlja psihološku djelatnost u području psihologije sporta dužan je zaštiti privatnost sportaša i osigurati tajnost podataka prikupljenih bilo kojim oblikom rada tijekom suradnje,
- psiholog koji obavlja psihološku djelatnost u području psihologije sporta dužan je sa sportašem (s roditeljima maloljetnih sportaša) unaprijed dogovoriti oblike i načine odnosa s medijima tijekom i poslije suradnje,
- psiholog koji obavlja psihološku djelatnost u području psihologije sporta s ciljem dobrobiti sportaša upućuje pojedinog sportaša drugom psihologu ili stručnjaku ako nije osposobljen za rješavanje konkretne problematike, ako nema vremena ni uvjeta za rad sa sportašem, ako problematika sportaša zahtjeva tretman stručnjaka drugih profila (liječnika, fizioterapeuta itd.) ili iz nekih drugih stručnih razloga,
- suradnja sportaša sa psihologom koji obavlja psihološku djelatnost u području psihologije sporta je dobrovoljna.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNEODREDBE
Članak 7.
Ovi standardi objavljuju se na web stranici Komore i stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja.
KLASA: 011-02/13-02/01
URBROJ: 251-375/01-02-13-2
Zagreb, 03. listopada 2013. godine
PREDSJEDNIK
HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE
Hrvoje Gligora
Za koga je psihološka priprema sportaša?
Za sve koji žele biti bolji!
Ponekad se iz ponašanja sportaša u nekim situacijama (pogledaj sljedeće pitanje) može zaključiti da bi sportaš bio bolji ako bi se radio na svojoj psihološkoj pripremi.
No ponekad ne mora postojati nikakav vidljiv, vanjski, prepoznatljiv razlog za psihološkom pripremom. Mnogi vrhunski sportaši žele biti još bolji nego što jesu i žele kontrolirajući područje psihološke pripreme omogućiti sebi napredovanje.
Dakle, ne mora postojati neki problem da bi sportaš radio na svojoj psihološkoj pripremi. Dovoljno je da želi biti bolji, da želi biti spremniji na sve situacije u sportu i životu, da želi naučiti kako biti još bolji, kako se održati među najboljima, kako biti još sretniji i zadovoljniji u svom sportu – ali i u životu!
Psiholog u sportu ne rješava problem. On omogućava sportašu da bude bolji!
Koje su to tipične situacije u kojima netko može prepoznati potrebu za psihološkom pripremom?
1) bolja izvedba na treningu nego na natjecanjima
2) oscilacije u kvaliteti izvedbe i na treningu i na natjecanju
3) padovi koncentracije i pažnje tijekom igre
4) nekontrolirane emocionalne reakcije
5) neadekvatna komunikacija sa samim sobom, suigračima ili trenerom
6) ravnodušnost ili pretjerano 'izgaranje' na natjecanju
Navedene su samo neke od situacija u kojima se može prepoznati prostor u kojem psihološka priprema može značajno doprinijeti povećanju kvalitete sportske izvedbe.
Što je psihološka priprema?
Stalno unapređivanje razvoja psiholoških vještina i sposobnosti sportaša u smjeru koji omogućava povećanje kvalitete izvedbe.
Koji su podciljevi psihološke pripreme sportaša?
- Povećanje samopoštovanja i samopouzdanja
- Povećanje sposobnosti koncentracije i pažnje
- Povećanje sposobnosti učenja i pamćenja
- Povećanje sposobnosti kontrole nivoa uzbuđenja
- Povećanje otpornosti na frustraciju
- Razvijanje vještine komuniciranja
- Optimiziranje osobne motivacije
- Učenje vještina suočavanja sa stresom
- Povećanje homogenosti
- Grupno rješavanje problema
- Pravilno razvijanje kompetitivnosti pojedinca i grupe
- Razvijanje sposobnosti planiranja ostvarivanja ciljeva
- Razvijanje sposobnosti donošenja odluka
- Definiranje uloge pojedinca u grupi (klub, škola, obitelj...)
- Internalizacija socijalnih normi i izgrađivanje sustava vrijednosti…
Zašto koristiti psihološku pripremu?
U današnje vrijeme, uspješno bavljenje sportom postavlja velike zahtjeve pred sportaše. Vrhunski rezultati danas pretpostavljaju potpunu predanost sportu, kao i kvalitetne stručno kreirane i sveobuhvatne pripreme. Sve je manje improvizacija u vrhunskom sportu i kontinuirano dobre rezultate postižu oni koji rade kontinuirano i planski, nastojeći "pokriti", tj. kontrolirati što više faktora koji mogu na bilo koji način utjecati na kvalitetu njihove izvedbe (igre).
Sagledavajući pripremu sportaša u cjelini moguće je izdvojiti četiri osnovna područja sportske pripreme: tehnička, taktička, fizička i psihološka priprema. Svi spomenuti oblici priprema sportaša međusobno su povezani i zavisni.
U vrhunskom sportu nedostatak u jednom dijelu pripremljenosti ne može se zadovoljavajuće nadoknaditi pojačanim radom i razvijanjem u nekom drugom dijelu. Intenzivan rad npr. na snazi neće moći nadoknaditi nedostatnu taktičku pripremljenost. Raditi samo na poboljšanju tehnike nije dovoljno ukoliko se želi povećati preciznost igrača u situacijama velikog pritiska.
Tako je zapravo gornja granica kvalitete izvedbe (igre) nekog sportaša određena najslabijom karikom u lancu njegovih priprema.
Na čemu radi sportski psiholog?
Često se u najavama nekih sportskih događaja ili nakon njih sportaši i treneri dotiču psiholoških termina da bi objasnili rezultatski uspjeh ili neuspjeh.
Koncentracija, komunikacija, pravilna motiviranost, samopouzdanje, nastup pod pritiskom, postavljenje ciljeva, brzina reakcije, emocionalna kontrola… samo je dio tih psiholoških razloga koji utječu na efikasnost izvedbe sportaša, a oni su i dio psihološke pripremljeme na kojima sportaš radi sa sportskim psihologom
Rad sportskog psihologa ima dva smjera:
1. Edukativno-projektivni razgovori – razgovori o određenim temama koje utječu na izvedbu sportaša
- aktualnostima s treninga, natjecanja, privatnog života…
- pravilnoj usmjerenosti na trening i natjecanje
- načinima suočavanja sa stresom
- načinu razmišljanja
- kontroli tijela (ponašanja)
- kontroli emocija
- motivima i očekivanjima
- postavljanju ciljeva
- donošenju odluka
- prošlom natjecanju
- pripremi za slijedeće natjecanje
- socijalnim normama i vrijednostima
2. Mentalni trening – koji je obavezan dio rada na psihološkoj pripremi
Mentalni trening se može shvatiti kao „priprema“ terena da se sve ono što se razgovara „bolje“ primi, tj. da se poveća vjerojatnost efikasnosti razgovora. Vježbe koje su uključene u mentalni trening možemo podijeliti u 3 grupe
1. Tehnike za poboljšanje usmjerenosti na aktivnost (pažnja, koncentracija...). Cilj je omogućiti sportašu da bude usmjeren na ono što je bitno, onoliko dugo koliko je to efikasno za njegovu izvedbu, te kako brzo i točno mijenjati fokus pažnje.
2. Tehnike za regulaciju opće razine pobuđenosti. Sportaš pokazuje najbolju efikasnost ako je mentalno opušten, a tjelesno optimalno pobuđen. Cilj je omogućiti sportašu ostajanje u optimalnoj razini pobuđenosti.
3. Tehnike za predočavanje motoričkih aktivnosti. Ovim mentalnim vježbama sportaš usavršava osnovne elemente svoje vještine (tehniku) kao i njihovo povezivanje u složenije elemente (taktiku). Nadalje, pripremljeniji je na buduće događaje: sugerirajući si o čemu želi misliti, kako se želi ponašati i osjećati u nekoj budućoj realnoj situaciji (natjecanju), te time povećava vjerojatnost svoje kvalitetne izvedbe.